Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Category: Alergije

<p>Šta je alergija?</p> <p><br />Alergije su jedne od najčešćih hroničnih bolesti. Hronična bolest traje duži vremenski period ili se često ponavlja. Alergija se javlja kao odgovor imunog sistema koji određenu tvar vidi kao štetnu za organizam, te burno reaguje na istu. Tvari koje uzrokuju alergijske reakcije, jednim imenom nazivamo alergenima. Kada neko ima alergije, imuni sistem proizvodi antitijela koja se nazivaju imunoglobulini (IgE). Ova antitijela reaguju na alergene. Simptom ove reakcije je poznat kao alergijska reakcija.</p> <p><br />Alergija je uzrokovana reakcijom vlastitog imunog sistema, koji inače štiti tijelo od raznih oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija i virusa. Međutim, u slučaju kad osoba ima alergiju, imuni sistem reaguje pretjerano te pokušava zaštititi organizam od inače neštetnih tvari koje se nalaze u prirodi. Kod osoba koje nisu alergične, imuni sistem je zapamtio alergene kao bezazlene tvari i ne poduzima ništa pri susretu s njima. Kod alergičnih osoba, imuni sistem reaguje burno kao da je u pitanju neka infekcija, te tako nastaju simptomi alergije.</p> <p>Alergijske bolesti disajnog sistema spadaju među najčešće alergijske bolesti čovjeka, iako se to mijenja zavisno o starosnoj dobi. Kod beba od 3-12 mjeseci, najčešći je alergijski dermatitis, atopijski dermatitis ili neurodermitis, s crvenilom, svrabežom i hrapavošću kože na obrazima, iza ušiju, pregibima laktova, šaka, koljena ili stopala.</p> <p><br />U  najranijoj dječijoj dobi, najčešće su gastrointestinalne alergije sa preosetljivošću na mlijeko, jaja ili neke druge alergene iz hrane. U doba puberteta, najčešća alergijska bolest postaje alergijski rinitis, koji kasnije kroz život prednjači, uz pojavu bolesti u oko 10-15% odraslog stanovništva. Astma se obično javlja između druge i treće godine života, češće kod muške dece, i kroz život zahvata oko 5-7% odraslih ljudi.</p>
May 20, 2020 by Vildana 0 Comments

Kako se pripremiti za prvu posjetu alergologu?

Vi ili vaše dijete ste nešto pojeli, a potom dobili osip, urtikariju ili ste povratili? Možda sumnjate da vam okolišni okidači kao što su grinje ili polen izazivaju kašalj ili osjećaj otežanog disanja? Vrijeme je da razgovarate s vašim porodičnim ljekarom ili pedijatrom kako bi vas uputio na pregled alergologa po prvi put.

Prema Nacionalnom institutu za alergije i infektivne bolesti, alergolozima se preporučuje korištenje kombinacije medicinske historije i fizičkog pregleda u svrhu pomoći pri dijagnosticiranju alergija i okidača simptoma. Kako bismo vam pomogli da najbolje iskoristite prvu posjetu alergologu, ispred Klinika.ba smo pitali ljekare za preporuke.  

Šta treba provjeriti unaprijed?

Pobrinite se da ne uzimate nikakve lijekove koji bi mogli dovesti do pogrešne dijagnoze na prvom pregledu. “Antialergijski lijekovi (antihistaminici) ili neki drugi lijekovi kao što su npr. triciklički antidepresivi mogu utjecati na rezultate alergotestiranja,” navodi prof. dr. Ediba Saračević. Trebali biste prestati s uzimanjem ovih lijekova najmanje 5 dana prije posjete alergologu i prije samog testiranja. Svakako se konsultujte s vašim ljekarom.

Šta ponijeti sa sobom na pregled?

Ukratko – što više informacija! Posjeta alergologu se ne odnosi samo na testiranje. U procesu otkrivanja potencijalne alergije na hranu npr., najvažniji dio posjete alergologu je upravo da vi ispričate svoju priču sa što više detalja koji se odnose na simptome i razloge zbog kojih sumnjate na alergije. Kako biste alergologu dali što više relevantnih informacija, prof. dr. Saračević predlaže da vodite dnevnik u kojem ćete detaljno opisati svu hranu i piće koje konzumirate, bez obzira da li su ili nisu izazvali simptome.

Također, potrudite se da budete što precizniji:

  • nakon koliko vremena od konzumiranja određene namirnice dolazi do pojave simptoma
  • kako ste tretirali reakciju
  • prisjetite se drugih faktora koji su mogli uticati na reakciju u datom momentu: vježbali ste, pili alkohol (u slučaju odraslih pacijenata) ili ste npr. uzeli neki lijek prije reakcije.

Sve navedene informacije mogu pomoći alergologu u procjeni okidača koji su uzrokovali vašu alergijsku reakciju.

Fotografije mogu pomoći

Ljekari također savjetuju upotrebu smart telefona kako biste fotografisali i dokumentovali alergijsku reakciju. “Fotografije reakcije na koži mogu biti od pomoći jer će većina osipa ili otoka vrlo vjerovatno proći prije nego posjetite specijalistu,” kaže dr. spec. dermatologinja Samra Šoškić.

Ljekari također savjetuju da sa sobom ponesete i listu lijekova koje ste koristili ili još uvijek koristite, rezultate ranijih testova ukoliko ste ih radili te nalaze i mišljenja ukoliko ste bili kod drugih ljekara.

Šta obući?

Ne postoji dress kod kada posjećujete alergologa, ali pošto znamo da ovaj pregled može uključivati i testiranje koje se radi na unutrašnjoj strani podlaktice, preporučuje se udobna odjeća te majica kratkih rukava.

Koja pitanja postaviti?

Pored toga što ste vodili dnevnik ishrane i simptoma, pripremite se za posjetu alergologu tako što ćete unaprijed zapisati pitanja, a koja mogu uključivati:

  • Da li je potrebno testiranje za ovu vrstu alergije?
  • Na koju ste me hranu testirali i zbog čega (ukoliko je rađen test)? 
  • Šta znače rezultati testova?
  • Kako da prepoznam i izbjegnem okidače alergije?
  • Koliko ozbiljni mogu biti simptomi?
  • Koje korake da poduzmem kada se reakcija desi?
  • Koji je najbolji način da se nosim s alergijama?
  • Na šta da obratim pažnju poslije ovog pregleda?
  • Može li se moja alergija smanjiti ili pogoršati s vremenom?

Ukoliko vam dijagnosticiraju alergiju, važno je da pitate i za upute za život s alergijom na dnevnoj osnovi. Kako i kada trebate tretirati simptome te koji su neželjeni efekti lijekova koje koristite.

Napomena

Prvi pregled kod alergologa može značiti i mnogo novih informacija. Ne zaboravite pitati za edukativne materijale koji vam mogu pomoći, kao i dodatne resurse kao što su edukacijske web stranice za pacijente.

 

May 8, 2020 by Vildana 0 Comments

Vodič za alergije po mjesecima

Kada patite od alergija, uvijek ste u išekivanju od pojave simptoma. Osobe s proljetnim alergijama, jesenjim alergijama ili zimskim alergijama, imaju period bez simptoma, dok su osobe koje pate od cjelogodišnjih alergija u stalnoj potrebi za olakšanjem simptoma. 

Pored antihistaminika i nazalnih kortikosteroida koji umanjuju simptome te donose olakšanje, postoje i prirodna sredstva koja jačaju odbrambeni sistem organizma. To su vitamin C, cink i kalcij te probiotici. Vitamin C smanjuje nivo histamina i time smanjuje alergijsku reakciju. Cink jača imunološki sistem i pomaže da ne dođe do alergijske reakcije.  Kalcij reguliše propusnost krvnih žila te tako ublažava alergijsku reakciju.  U prehrani se savjetuje povećani unos đumbira, zelenog čaja, sjemenki suncokreta, kefira  i plave ribe jer je bogata omega 3 masnim kiselinama koje imaju protuupalno djelovanje. 

Januar 

Tokom zime, manje polena je u zraku, ali pojačavanjem topline u zatvorenom prostoru raste broj grinja i kreću tegobe tzv. zimske alergije. Ako ste alergični na grinje i kućnu prašinu, zimske alergije mogu podjednako biti teške kao i proljetne. Da biste smanjili izloženost grinjama i kućnoj prašini pomaže održavanje vlage u kući ispod 55 posto, redovno korištenje usisivača s hepafilterima i obavezno korištenje antialergijske posteljine

 

 

 

 

 

Februar 

Plijesan i prašina uzrokuju pojavu simptoma alergija tokom čitave godine, međutim, već u februaru se pojavljuje i polen drveća. Među prvim uzročnicima alergija je polen lijeske. Ostala drveća koja uzrokuju alergije su masline, breza, javor, bijela vrba itd. Neki od simptoma koji se pojavljuju su; suzne oči, svrbež nosa i grla, kašalj i otežano disanje. 

 

 

 

 

 

Mart

Polen stabala u martu ostaje broj jedan uzročnik simptoma alergija. Ujedno, to je i početak proljeća što donosi više tegoba alergičarima. Ako je topla godina, polenizacija kreće ranije, a što znači da mart može biti vrlo težak za alergičare. Vrijeme postaje toplije i mami nas vani. ali to je i pravo vrijeme da instalirate neku od aplikacija za praćenje koncetracije polena vezanih baš za vaše mjesto. Od drveća za mart, izdvojili bismo polen svih  vrsta čempresa kao najčešće uzročnike pojave alergijskih reakcija. Polenizacija čempresa aktuelna je do kraja juna. 

 

 

April

Aprilski pljuskovi i kiše donose i proljetne alergije, tj. alergijski rinitis. Koliko god da uživamo u ljepotama cvijeća, za alergičare cvjetanje drveća i trava stvara veliku nelagodu. U toplijim krajevima, već u aprilu cvjetaju trave, međutim u našim krajevima to nije slučaj.  Breza je zapravo u aprilu najveći uzročnik  alergija. Polen breze traje do kraja maja, ovisno o meteorološkim prilikama. 

 

 

 

Maj, juni i juli

U maju počinju cvjetati trave, čiji je maksimum cvjetanja u junu i julu. Juni je ključni mjesec za pojavu polena trava. Kako dani postaju duži, temeprature ugodnije, poželjet ćete provesti više vremena na otvorenom. Obavezno nosite kačket, po mogućnosti antialergisjku masku i naočale, a odjeću koju ste nosili vani ne unosite u dom. Korištenjem nazalnih kortikosteroida i antihistaminika kao što je npr. loratadin, možete uveliko sebi olakšati. Ono što juli čini teškim za pojedine alergičare je pojava spora gljivica. One se razvijaju na opalom lišću i pojedinim biljkama, kompostnim gomilama, travama i žitaricama.

 

August, septembar i oktobar

Kraj augusta je ujedno i alarm za pojavu ambrozije. Ambrozija (ambrosia artemisiffolia) je jednogodišnja korovna samonikla biljka. Izuzetno je prilagodljiva i otporna biljka te je stručnjaci svrstavaju među jake alergene.

Polen ambrozije je veoma lagan te se prenosi vjetrom i na udaljenosti i do 200 km. Što se tiče mjeseca oktobra, u njemu se pojavljuju simptomi kod alergičara osjetljivih na polene korova i opalih djelova biljaka. Što je jesen vlažnija i vjetrovitija, lakše se širi polen i simptomi alergija su izraženiji. 

 

  

 

 

 

Novembar

Mjesec novembar je najbezbijedniji za alergičare. Alergičari konačno mogu uživati na otvorenom jer nijedna vrsta polena nije aktuelna. Ono što pojedinim pacijentima stvara problem je unutrašnja plijesan i alergija na kućne ljubimce. Što se tiče alergije na kućne ljubimce, pravimo grešku kada kažemo da smo alergični na životinjsku dlaku. Mi smo zapravo alergični na proteine iz kože i sline kućnog ljubimca. 

 

 

 

 

 

Decembar 

Decembar je mjesec praznika i radosti, ali za alergičare je i mjesec tegoba. Bilo to da su u pitanju okupljanja porodica gdje jelovnici nisu prilagođeni vašim nutritivnim alergijama ili pak problem stvara alergija na jelku. Ono zbog čega kišete nije zapravo samo stablo jelke, već mikroskopske spore plijesni koje se nalaze na granama. Za vas koji osjetite simptome alergije, najbolja varijanta je kupovina plastičnog stabla. No, ukoliko se ne možete oduprijeti kupovini živog stabla, ostavite ga barem sedam dana na tamnom mjestu te ga nakon toga dobro protresite prije kićenja.  

 

NAPOMENA: Jako je važno u jeku proljetnih alergija voditi računa o unakrsnim alergijskim reakcijama. Ako ste alergični na polen breze ne konzumirajte svjež paradajz i jabuku. Ukoliko se pak odlučite za konzumaciju obavezno ogulite koru. Nosnice i grlo ispirajte slanim rastvorom. Slana voda čisti nos i usta od nečistoća, otklanja alergene, vlaži sluznicu i otklanja simptome alergije. Rastvor je vrlo jednostavno napraviti. Pola litra vode ugrijte do 40 stepeni otprilike te dodajte kašičicu morske soli. Nagnite se iznad umivaonika i u jednu nosnicu ulivajte rastvor tako da izađe na drugoj nosnici. Postupak ponovite s drugom nosnicom.  Umjesto slane otopine možete koristiti i fiziološki rastvor. Svakako se preporučuje i nošenje antialergijskih maski kada ste vani. 

 

April 13, 2020 by Vildana 0 Comments

Alergija na grinje i kućnu prašinu

Grinje su izuzetno sitni mikroorganizmi koji pripadaju porodici pauka. Žive u kućnoj prašini, madracima, krevetima, tepisima, zavjesama i hrane se mrtvim stanicama ljudske kože. Grinje preživljavaju u svim klimatskim uslovima te na svim nadmorskim visinama. Grinjama najviše odgovara temperatura od 21 C i vlažnost zraka koja iznosi oko 70%. Same po sebi nisu opasne, ali otpad koji one izlučuju često izazivaju reakciju imunološkog sistema stvarajući ogroman broj antitijela. Ova prekomjerna imunološka reakcija uzrokuje simptome kao što su curenje nosa, kihanje, svrbež očiju i astmatične napade. 

Alergija je odgovor imunološkog sistema na tvar koju organizam smatra opasnom. Ono što izaziva reakciju imunološkog sistema nazivamo alergenima. U alergene spadaju hrana, polen i grinje. Ljudi koji su alergični na grinje također reaguju i na ostale bube tj. na njihove nakupine izmeta i raspadajuća tijela. Možda imate čisto domaćinstvo, ali nije potrebno puno da se stvori pogodno tlo za razmožavanje grinja. Spavaća soba je ustvari idealno mjesto za njihovo razmnožavanje. Jastuci, posteljina, tepisi i namještaj zadržavaju vlagu i time se stvara idealno okruženje za njihovo razmnožavanje. Vremenom, dok udišete otpadne tvari grinja osjećate i povećavanje alergijskih simptoma. Važno je napomenuti da prašina kod velikog broja ljudi izaziva kihanje, ali nisu svi alergični na grinje. 

  • 10% svjetske populacije pati od alergije na grinje
  • 80% osoba s dokazanim drugim alergijama pati i od alergija na proteine grinje, a da to i ne zna
  • Žive u našim posteljama i hrane se našom kožom
  • 1 gram (oko pola kašike) prašine sadrži 250 000 alergenih sastojaka (fekalija grinja)

Simptomi alergija na grinje

Simptomi alergije na grinje se kreću u rasponu od blagih do teških, uključujući: curenje i svrbež nosa, svrbež kože, osjećaj pritiska i bola u sinusima, svrbež i vodenaste oči, grebanje u grlu, kašalj, plavkastu boju ispod očiju i probleme s noćnim snom. Ukoliko imate astmu i alergiju na grinje možete osjetiti i dodatne teškoće a to su: bol u prsima, stezanje, kašalj, nedostatak daha, poteškoće u govoru te teške astmatične napade. 

Dijagnosticiranje alergije na grinje                                                                                                                 

Ukoliko osjetite tegobe prilikom usisavanja kuće ili nakon odlaska u krevet obavezno posjetite alergologa. Alergolog će upotrijebiti dijagnostičke testove kako bi utvrdio da li imate alergiju na grinje. Najčešća vrsta testa je kožni test. Prilikom ovog testiranja alergolog će ubosti mali dio kože te nanijeti alergen na tom dijelu. Nakon petnaestak minuta pokazat će se da li imate reakcije u vidu crvenila na tim mjestima. Ako reagujete na alergen osim crvenila pojavit će se i crvena izbočina. To područje također može svrbiti. Testiranje preko krvi se također koristi za dijagnostiku alergija. Imajte na umu da krvni test pokazuje samo antitijela pa rezultati mogu biti i netačni, tj. lažno negativni. 

 

Liječenje alergije na grinje 

Najbolja opcija liječenja je ograničiti izloženost grinjama. Ukoliko ne uspijete postoji nekoliko lijekova koji mogu umanjiti simptome. Neki od lijekova su antihistaminici kao što su Lordes, Flonidan i Claritin. Antihistaminici mogu pomoći kod curenja nosa i svraba. Također se preporučuju nazalni kortikosterioidi poput Nasonexa i Flixonase spreja za nos koji umanjuju nastale upale istovremeno nudeći manje nuspojava od oralnih kortikosteroida. Također se preporučuje imunoterapija. Što se tiče lijeka Singulara, takva vrsta lijekova spada pod modifikatore leukotrijena i kod nekih pacijenata izaziva teške mentalne tegobe kao što je pokušaj samoubistva. Zbog toga ga treba koristiti kada ostali prikladni lijekovi za alergiju nisu dostupni. 

Prevencija alergija na grinje 

                                                                                                               

Posteljina je idealno uzgajalište grinja. Obično je savršena temperatura i vlažnost pogodna za njihovo razmnožavanje. Dok ljudi spavaju, ušuškani, pružaju im neograničenu opskrbu hranom. Srećom, bitka nije izgubljena za one s alergijom na grinje. Neki od koraka koje možete poduzeti su: 

  1. Kupite antialergijsku posteljinu koja je certificirana i napravljena od posebnih materijala koji sprečavaju prodor grinja do tijela.
  2. Perite posteljinu na minimalno 60 stepeni svake sedmice.
  3. Sušite posteljinu na jakom suncu ili u sušilici.

Za razliku od vanjskih alergena poput polena, grinje možete držati pod kontrolom s  nekoliko ključnih koraka: 

  • Upotrebljavajte klima uređaje i ovlaživače zraka kako biste smanjili vlažnost u prostorijama u kojima boravite;
  • Kupite HEPA filtere za apsolutnu filtraciju vazduha;
  • Čistite često prostorije u kojima boravite koristeći vlažne krpe;
  • Kupujte samo perive igračke i perite ih često;
  • Što se tiče kućanskih poslova poput usisavanja obavezno neka to obavlja neko ko nema alergiju na grinje;
  • Čistite dubinski tapacirani namještaj ili ga izbjegavajte;
  • Ako ste u mogućnosti, zamijenite tepihe pločicama ili drugim materijalima koji nisu pogodno tlo za razmnožavanje grinja. 

Ako ste alergični na grinje, kontinuirano izlaganje grinjama može biti neugodno. Osim blažih alergijskih reakcija može se razviti i astma. Ovo se posebno odnosi na djecu. Dobra vijest je da se ova alergija može jako dobro kontrolisati, ali samo uz obaveznu saradnju s alergologom koji će razviti poseban plan za vas te propisati odgovarajuću terapiju za kontrolisanje simptoma. 

Preporuka studije s  Johns Hopkins univerziteta govori da se količina grinja i nivo alergije smanjuju za 90% uz upotrebu odgovarajuće zaštite u vidu navlaka za madrace i posteljine.

March 30, 2020 by Vildana 0 Comments

Alergija na alkohol

Kada zapravo nije riječ o mamurluku?

 

Ako vam konzumiranje alkohola, čak i u malim količinama, izaziva simptome alergije na hranu, poput crvenila, svrbeža ili neugodnih probavnih problema, možda imate alergiju ili intoleranciju na alkohol.

Iako su istinske alergije na etanol (stručni naziv za alkohol) rijetke, alkoholna pića mogu sadržavati niz različitih sastojaka koji mogu uzrokovati simptome alergije ili intolerancije. Ovi sastojci u alkoholnim pićima mogu izazvati simptome kod osjetljivih ljudi: 

·       gluten u pšenici, ječmu i raži 

·       histamin 

·       sulfiti 

·       kvasac

·       grožđe

·       kukuruz

 

Preosjetljivost na gluten

 

Gluten, protein koji izaziva reakcije kod osoba s celijakijom ili kod alergični osoba, nalazi se u tri žitarice: pšenici, ječmu i raži. Ječmeni slad se koristi za izradu piva i nekih drugih napitaka u bocama. Postoje i druga piva koja također sadrže pšenicu. Dakle, ako imate alergiju na gluten ili celijakiju, moraćete se odreći piva. 

 

Situacija je komplikovanija kada se radi o destiliranim alkoholnim pićima čiji proces pripreme uključuje žitarice koje sadrže gluten. Najčešća destilirana pića koja se ponekad proizvode od pšenice, raži i ječma su džin, votka i viski (uključujući burbon). Međutim, iako se prave od miksa žitarica, proces destilacije ih čini bezbijednim i za osobe s celijakijom i alergijom na gluten.

 

Prema Američkoj dijetetskoj asocijaciji (ADA), destilirana alkoholna pića su sigurna za osobe s celijakijom i alergijom na gluten (uvažavajući prehrambene smjernice za celijakiju), osim ako se u pića dodaju arome nakon destilacije. Međutim, ovo je kontroverzna tema jer mnoge osobe s celijakijom ili osjetljivošću na gluten prijavljuju reakcije i na destilirana alkoholna pića. 

 

Ipak, ukoliko ne želite konzumirati alkohol koji ima glutensku bazu, možete isprobati votku na bazi krompira ili grožđa te viski bez glutena napravljen od sarga (zrno bez glutena). Obzirom da je komercijalno bezglutensko tržište uznapredovalo, mnogi proizvođači nude alkoholna pića koja su označena kao bez glutena. Na primjer, postoji niz piva koja su u potpunosti izrađena od sastojaka bez glutena.

 

Uobičajena alkoholna pića koja su bez glutena uključuju vino i većina rakija. No, pažljivo čitajte etikete jer neke aromatizirane rakije uključuju zaslađivače i aditive koji mogu sadržavati gluten.

 

Intoleracija na histamin

 

 

Mnoge namirnice, uključujući sir s plijesni i crno vino sadrže visok nivo histamina. Radi se o istoj hemijskoj supstanci koja je uključena u brojne alergijske reakcije u organizmu, a alergijska reakcija na hranu s visokom koncentracijom histamina zapravo može ukazivati na intoleranciju na histamin. 

 

Naš organizam ima dva enzima koji bi trebali razgrađivati histamin. Ponekad ti enzimi ne djeluju onako kako bi trebali. Kada je to slučaj, moguća ja pojava raznih simptoma intolerancije na histamin, uključujući tzv. “glavobolju od vina.” Postoje i dokazi da je histamin povezan s migrenama. Iako crno vino ima izraženu visoku koncentraciju histamina, sva alkoholna pića imaju visok udio histamina.

 

Antihistaminici poput feksofenadina i cetirizina mogu pomoći u ublažavanju simptoma intolerancije histamina. Međutim, najbolji tretman je izbjegavanje histamina u hrani koju konzumiramo, uključujući i alkohol. Hrana bogata histaminima koju također treba izbjegavati uključuje: suhomesnate proizvode, špinat, paradajz i fermentiranu hranu poput kefira.

 

Alergije na sulfite

 

Grupa spojeva koji sadrže sumpor, poznata kao sulfiti, prirodno se javlja u vinu i pivu, a sulfiti pomažu u spriječavanju razmnožavanja štetnih bakterija u ovim pićima. Osim toga, vinogradari ponekad dodaju više sulfita u vina jer djeluju kao konzervansi. Međutim, kod osjetljivih osoba, sulfiti mogu izazvati napade astme ili čak ozbiljnu alergijsku reakciju – anafilaksiju.

 

Za osobe osjetljive na sulfite, neznatne količine sulfita obično ne izazivaju napade poput astmatičnih, ali sve što više pijemo alkohola u datom momentu,  količine sulfita se povećavaju, kao i šanse da se doživi reakcija. U BiH, zakoni o etiketiranju proizvoda ne zahtijevaju da se na naljepnici navede koncentracija sulfita ukoliko je veća od 10 dijelova na milijun (ppm), a kada bi se trebalo na etiketi istaknuti “sadrži sulfite”.

 

Ako vas je alergolog upozorio da vam prijeti anafilaksija zbog alergije na sulfite, morat ćete izbjegavati vino. Također biste trebali nositi EpiPen da biste sami ubrizgali epinefrin (adrenalin) u slučaju teške reakcije. Ne postoji vino bez sulfita. Iako se organskim vinima,  po pravilu, zakonom ne dozvoljava uključivanje dodatnih sulfita (a što nije slučaj sa zakonima u regionu), neka vina sadrže dovoljne količine prirodnih sulfita koji mogu idalje prestavljati prijetnju po zdravlje, naročito osobama s astmom.

 

Alergija na kvasac

 

 

Vrsta kvasca koja se koristi za fermentiranje mnogih alkoholnih pića je jednostanična gljiva, obično poznata kao pivski kvas. Znanstveno ime je Saccharomyces cerevisiae i to je isti kvasac koji se koristi i za rast peciva. Alergije na Saccharomyces cerevisiae su medicinski dokazane i najvjerojatnije se pojavljuju kod ljudi koji imaju alergiju i na plijesan. 

 

Pivski kvas se koristi u svim fermentiranim alkoholnim pićima – pivu, vinu, žesticama i drugim sličnim pićima – pa bi ih osobe koje imaju alergiju na kvasac trebale izbjegavati. Do danas je provedeno vrlo malo istraživanja o alergijama na kvasce. Ukoliko ste alergični na kvasac, a ne želite se odreći navedenih alkoholnih pića, trebali biste se savjetovati sa svojim ljekarom. 

 

Važno je napomenuti da pivski kvasac nije isti organizam kao Candida albicans, za koju neki alternativni ljekari nagađaju da može uzrokovati sve – od hroničnog umora do depresije. Iako se praktičari slažu da Candida albicans može izazvati akutne infekcije, većina stručnjaka odbacuje teoriju da je hronična kandidijaza odgovorna za širok spektar zdravstvenih problema.

 

Alergija na grožđe

 

Alergije na grožđe su rijetke, ali su opisane u medicinskoj literaturi. Osim vina, osobe s alergijama na grožđe trebaju izbjegavati armagnac, konjak, ouzo, vermut, šampanjac te mješavine za martini. Neke moguće alternative vinu i žestokim alkoholnim pićima uključuju japansko vino od šljiva koje ima slatkast okus. 

 

Alergija i intolerancija na kukuruz

 

Do danas je aktuelno pitanje da li je destilovani alkohol od kukuruza siguran za osobe s alergijama na kukuruz te ovom pitanju se daje vrlo malo pažnje u recenziranoj medicinskoj literaturi. Studija slučaja iz 1999. godine na pacijentu koji je pokazao alergiju na kukuruz i doživio anafilaksiju izazvanu pivom, pokazala je da je destilirani alkohol dobiven iz kukuruza siguran za osobe s alergijama na kukuruz. 

Naime, destilirani alkohol dobiven iz kukuruza je vjerojatno siguran za pacijente s alergijama na kukuruz jer znanstvenici nisu mogli dokazati prisutnost proteina nakon procesa destilacije.

 

Obzirom na to da su klinički dokazi o kukuruzu i destilovanom alkoholu veoma oskudni, možda biste trebali razgovarati sa svojim alergologom prije konzumiranja destiliranog alkohola iz kukuruza. Osobe s alergijama na kukuruz trebaju izbjegavati alkohole dobivene iz kukuruza, prije svih, burbon. Od kukuruza se mogu destilirati i druge vrste alkoholnih pića, npr. viski i neke votke, pa se savjetuje da obavezno provjerite etiketu prije konzumiranja.

Iako su neka piva sigurna za upotrebu – ne sadrže kukuruz – većina njih nije. Vino je sigurno za osobe s alergijom i intolerancijom na kukuruz. Svakako bi se trebala obratiti pažnja i na arome koje se dodaju likerima ili rakijama jer one mogu sadržavati kukuruz. 

 

ZAKLJUČAK:

Netolerancija na alkohol dolazi u mnogim oblicima. Ako imate bilo kakvu alergiju na hranu, važno je biti vrlo oprezan s alkoholnim pićima koja konzumirate. Konsultujete ljekara kada niste sigurni šta je najbolje za vaše zdravlje.

 

March 29, 2020 by Vildana 0 Comments

Uređaji za zdravi zrak – pomoć kod alergija na polen, prašinu, grinje, gljivice i plijesni

Pročišćivači zraka se koriste modernim tehnologijama i savremenim tehnikama filtriranja za poboljšanje zraka u prostoriji. Kod kuće i na radnom mjestu pročišćivači zraka minimaliziraju opterećenje kućnom i sitnom prašinom. Smanjuju količinu štetnih tvari, alergena i polena te uklanjaju neugodne mirise. Dostupni su u raznim izvedbama.

Zrak u prostoriji sadrži prašinu i štetne tvari koje mogu ugroziti zdravlje. Alergeni i polen uzrokuju bolesti i poteškoće koje ćete izbjeći uz kvalitetan uređaj za pročišćavanje zraka. Dim cigareta i drugi neugodni mirisi negativno utječu na zdravlje i raspoloženje. Pročišćivač zraka može pomoći u poboljšavanju zraka u prostoriji te smanjenju koncentracije polena u prostorijama.

 

Čist zrak je pola zdravlja

Svakodnevno nam je potrebno više od 10.000 litara zraka za disanje. U svakoj litri zraka nalazi se prašina, kod kuće čak nekad i više nego vani. Prašina može biti vidljiva i nevidljiva. Tepih može primjerice upiti osam puta veću težinu prašine od vlastite težine. Namještaj, laminat i paneli djelomično su opterećeni formaldehidom koji se godinama ispušta u zrak u stanu ili uredu, a što ne pogoduje alergičnim osobama. 

Zrak u zatvorenim prostorijama može biti i do deset puta više opterećen i onečišćen prašinom nego zrak vani. Obzirom da većina ljudi 80 posto vremena provodi u zatvorenim prostorijama, iznimno je važan čist i zdrav zrak u prostoriji. Čišćenje, usisavanje i prozračivanje obično nisu dovoljni.

Pročišćivačem zraka možete smanjiti količinu prašine i značajno poboljšati zrak!

 

Olakšanje za osobe s alergijom i astmom 

Alergija na kućnu prašinu spada u alergije koje se najteže liječe. To je zbog toga što u stanu postoje brojni izvori prašine. Međutim, sama prašina ne čini vas bolesnima, ali grinje koje su sastavni dio prašine, da! U jednom kašičici prašine se prosječno nalazi 1.000 grinja i 250.000 najsitnijih čestica izmeta grinja koji je zapravo alergen. U stambenim prostorijama općenito svakodnevno nastaje šest miligrama prašine po kvadratnom metru. Ako želite čist, svjež zrak, ima smisla upotrebljavati snažan pročistač zraka.

Osobama s alergijama i astmom zrak opterećen štetnim tvarima i prašinom izaziva pojavu simptoma.  Ali, čak i ako ne osjećate direktan utjecaj na zdravlje, higijena zraka u prostoriji iznimno je važan faktor očuvanja zdravlja. Bakterije su nevidljive i prisutne posvuda. Na radnom stolu se nalazi na primjer stotinu puta više bakterija nego u kuhinji. U vrijeme gripe kubni metar zraka može sadržavati do 15.000 virusa gripe.

 

Zašto su važni filteri i sistemi filtriranja?

Uređaji za pročišćavanje zraka, koji su opremljeni visokokvalitetnim sistemom filtriranja, kao pročišćivači zraka osiguravaju odlične rezultate u poboljšanju zraka u prostoriji u slučaju alergije i ostalih problema.

Kvalitetni pročišćivači zraka opremljeni su HEPA filterom. Dupli sistem filtriranja u prvom koraku upotrebljava filter od sintetičkih vlakana kao predfilter. Tako se iz zraka u prostoriji mogu profiltrirati lagani do srednje neugodni mirisi kao i krupnija kućna prašina. U drugom koraku učinkoviti HEPA filter uklanja polen, čestice sitne prašine, alergene i spore gljivica plijesni. HEPA filter omogućuje uklanjanje do 95 posto tvari koje opterećuju zrak. Na taj način pročišćivač zraka može ukloniti prašinu i ostale štetne tvari i tako značajno smanjiti ograničenja za zdravlje.      

March 22, 2020 by Vildana 0 Comments

Prevencija alergije na jaje ranijim uvođenjem u ishranu novorođenčadi

Sve je više dokaza da je u strategiji primarne prevencije alergija na hranu korisnije rano konzumiranje od odgode uvođenja određenih alergogenih namirnica. Međutim, alergijska reakcija izazvana ranim unošenjem alergogene čvrste hrane je kompleksno pitanje. 

Naučnici iz Nacionalnog centra za zdravlje i razvoj djece u Japanu su istražili da li će rano postupno uvođenje jajeta kod dojenčadi s atopijskim dermatitisom u kombinaciji s optimalnim liječenjem ekcema spriječiti alergiju na jaje u dobi od 1 godine. Iz istraživanja su isključene bebe rođene prije 37. sedmice i bebe s komplikacijama i ozbiljnim zdravstvenim stanjima.  

Postupak istraživanja

Bebe su konzumirale 50 mg zagrijanog jajeta u prahu dnevno u dobi od 6 – 9. mjeseca te 250 mg dnevno od 9.  do 12. mjeseca života. Na samom početku istraživanja, svim bebama je tretiran atopijski dermatitis s agresivnom terapijom (kortikosteroidi), a po tom se održavalo stanje pod kontrolom tokom cijelog procesa testiranja.  

Zaključak:

Istraživanje je dokazalo da je postepeno uvođenje jajeta uz odgovarajući tretman kože zapravo siguran i djelotvoran način spriječavanja alergije na kokošije jaje kod novorođenčadi s visokim rizikom za razvoj alergije. 

Izvor: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27939035

March 19, 2020 by Vildana 0 Comments

Sezonska alergija – Jeste li spremni za proljeće?

Proljetne alergije kreću s cvjetanjem drveća kada se milijarde polenskih čestica nađu u zraku, a što uzrokuje razvijanje simptoma alergijskog rinitisa (polenske groznice) kod podložnih – alergičnih osoba.

Kod ovih pacijenata polen izaziva degranulaciju mastocita koje sadrže upalne medijatore (histamin – koji izaziva alergije). Ovaj proces je klinički predstavljen na sljedeći način:

  • Kihanje
  • Crvene i suzne oči
  • Curenje iz nosa
  • Osjećaj da su vam sinusi začepljeni
  • Osjećaj svrbeži i peckanja u grlu

Pored gore navedenih simptoma, upalni medijatori dovode do oticanja i hipertrofije nazalnih turbina te vrlo vjerovatno gubitka čula okusa i mirisa. Polen također može uzrokovati i astmatične napade, a sa upalnim medijatorima izaziva i upalu disajnih puteva, bronhijalnu preosjetljivost i opstrukciju disajnih puteva (akutna bronhokonstrikcija, edem disajnim puteva i stvaranje sekreta u disajnim putevima).

 

Dječak na slici ima tzv. alergijske šinerse (allergic shiners) – termin koji opisuje periorbitalni otok koji se javlja kod alergijskog rinitisa i sinusitisa. (slika)

Polen drveća je glavni krivac za proljetne alergije. Prisutan je u zraku od početka februara do sredine juna. Međutim, vrijeme cvjetanja pojedinačnog drveća dosta zavisi od geografske odrednice tj. od klime. Polen inicira alergijsku reakciju samo kod osoba s alergijskim antitijelima (imunoglobulini E / IgE) koji ga prepoznaju. Mastociti u nosnim i disajnim prolazima, sinusima, grlu i očima su osjetljivi na IgE i automatski otpuštaju histamin i druge upalne medijatore koji izazivaju kihanje, kašljanje, „sviranje“ u prsima  i suzenje očiju.  Upotreba nesedacijskih antihistaminika, nazalnih kortikosteroida, inhalacionih kortikosteroida te kapi za oči sa antihistaminima i stabilizatorima mastocita mogu pomoći smanjiti simptome.

Porodična anamneza (historija bolesti) igra značajnu ulogu u individualnoj predispoziciji za razvoj alergija.  Zavisno od sezone, određene vrste alergena dominiraju. Globalno zagrijavanje i klimatske promjene sada također utiču na vrijeme pojave određenih alergena. Također, povišene temperature produžavaju otpuštanje polena u zrak. Predviđa se da će se koncentracija polena u zraku udvostručiti do 2040. godine.

Kao što je navedeno, za rane proljetne alergije, uglavnom krivimo polene drveća. U proljetne oprašivače spadaju: breza, bukva, jasen, smreka, lijeska, joha, čempresi, grab, hrast, javor, vrba, lipa, zova, brijest, maslina.

Trave se oprašuju tokom kasnog proljeća i tokom ljeta. Najčešće alergogene trave u našem regionu su: lisičiji i mačiji repak, livadarka, bijela rosulja, pšenica, raž, slamavica, ježevica, Engleski ljulj.

Polinacija (oprašivanje) korova se dešava u kasnom ljetu i u jeseni. Najčešći alegen kada govorimo o korovima, i to u 75% slučajeva je ambrozija (ambrosia artemisiifolia). Jedna biljka ambrozije može proizvesti milijardu polenskih zrnaca. Ostali korovi koji uzrokuju simpotome alergija su: limundžik (fazanuša), mala kiselica, štavelj, ženski rogoz, svinjski korov, čičak, muška bokvica, velika crkvina, crni pelin, granata crkvina.

 Tokom sezonske alergije, vrlo je vjerovatno da ćete razviti i alergijski konjuktivitis. Karakteriše ga crvenilo i iritacija očiju, a uzrokuje ga polen i drugi alergeni koji uzrokuju i alergijski rinitis. Smanjenje simptoma je moguće uz upotrebu odgovarajućih kapi za oči – antihistaminici i stabilizatori mastocita. Antihistaminici u obliku kapi za oči uključuju: ketotifen, azelastin, olopatadin i epinastin. Stabilizatori mastocita u obliku kapi za oči uključuju: pemirolast, lodoksamid, bepotastin, alcaftadin i olopatadin.

Vrlo često nismo sigurni da li uzrok simptoma dolazi od prehlade ili alergija. Međutim, diferencijacija se određuje na osnovu dužine trajanja simptoma i perioda kada se javlja. Prehlada je obično uzrokovana rinovirusom koji obično traje između 7 i 10 dana. Ukoliko se simptomi nastave i poslije 10. dana te se ponavljaju i vraćaju, vrlo vjerovatno se radi o prisutnosti alergijskog stanja. Alergija je također indicirana ukoliko se simptomi javljaju svake godine u isto doba.

Kada govorimo o alergijskom rinitisu, on vrlo često može rezultirati komplikacijama.  Može dovesti do: hroničnog ili akutnog sinusitisa, upale srednjeg uha (otitis media), poremećaja sna, glavobolje, iritacije grla te hroničnog umora.

Također, postoje dokazi da alergijski rinitis (ukoliko nije dobro kontrolisan) u velikom procentu vodi do astme. Kontrola alergijskog rinitisa se postiže upotrebom:

  1. Antihistaminika (preporuka je da koristite one druge generacije) i to: feksofenadin, loratadin i cetirizin
  2. Nazalnih kortikosteroida, i to: flutikazon i triamkinolon

Simptomi sezonske alergije se mogu ublažiti i nazalnim dekongestivima – smanjuju začepljenost nosa, ali je veoma važno da se pacijenti upozore da ove vrste sprejeva (npr. topikalni sprejevi s vazokonstriktivnim djelovanjem) koji sadrže npr. oksimetazolin, mogu izazvati upalu, rinitis medikamentozu i krvarenje iz nosa.  Dekongestiv pseudoefedrin se može uzimati oralno (u oliku tableta), ali ima tendenciju da povisi pritisak te bi se trebao uzimati s posebnim oprezom ukoliko pacijent ima probleme i s hipertenzijom.

 

MJERE PREVENCIJE UKLJUČUJU:

  • Ograničeno izlaganje polenu i drugim alergenima kada je koncentracija polena visoka.
  • Držite prozore zatvorene, a provjetravanje nemojte vršiti tokom jutra kada je koncentracija polena najviša.
  • U toku vožnje, koristite opciju za recirkulaciju zraka ili klimu, a što može smanjiti količinu polena unutar automobila.
  • Nosite naočale i kape tokom cvjetanja
  • Veš ne sušite vani
  • Kosu perite pred spavanje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

March 16, 2020 by Vildana 0 Comments

Antihistaminici u liječenju simptoma alergije

Antihistaminici se koriste u liječenju alergijskih stanja. Korisni su za ublažavanje osjećaja svrbeži i iritacije koji se javljaju kao rezultat oslobađanja histamina. Antihistaminici se koriste kod alergijskog rinitisa, alergijskog konjuktivitisa, urtikarije, dok nemaju nikakvog uticaja na anafilaksiju. Bez obzira na uzrok alergijske reakcije, antihistaminici su osnovni oblik liječenja.  

Antihistaminici se vežu na histaminske receptore na površini ćelija. U tijelu postoje četiri vrste histaminskih receptora H1-H4, pri čemu su H1 i H2 najviše izraženi. H1 receptori histamina se nalaze u različitim ćelijama, uključujući stanice disajnih puteva i vaskularnih glatkih mišića, endotelne ćelije, epitelne ćelije, eozinofile i neutrofile. Iako receptori vežu histamin, mogu i konstutivno signalizirati bez vezivanja histamina na površini ćelija. Postoji ravnoteža između aktivnog i neaktivnog oblika receptora. Prisustvo histamina stabilizira receptor u njegovom aktivnom obliku, dok antihistaminici stabiliziraju neaktivni oblik receptora. 

Vrste antihistaminika?

Antihistaminici prve generacije koji izazivaju pospanost – ova generacija antihistaminika posebno je loše uticala na starije pacijente. Neki od nepovoljnih simptoma prilikom korištenja su bili: suha usta, zadržavanje mokraće i delirijum. U antihistaminike prve generacije spadaju klorfenamin, hidroksizin  i prometazin za koji je dokazano da oštećuje tkiva pa čak i da izaziva gangrenu. Na ovo je upozorila FDA. 

Antihistaminici druge generacije koji ne izazivaju pospanost – u ovu generaciju spadaju loratadin, feksofenadin i cetirizin.

Antihistaminici dolaze u raznim oblicima, a koji uključuju: tablete, kapsule, tečnosti, sirupe, kreme, losione, gelove, kapi za oči i nazalne sprejeve.

Koja vrsta antihistaminika je najbolja?

Ne postoje dokazi koji govore u prilog nekom specifičnom antihistaminiku. Vjerovatno ćete morati probati više vrsta prije nego budete sigurni da vam neki odgovara. Ono što jeste preporučeno je upotreba 2. generacije antihistaminika, a koji ne izazivaju pospanost. Svakako se savjetujte s ljekarom prije odabira antihistaminika koji je preporučen za vaše stanje.


Kako uzimati antihistaminike?

Uzmite svoj lijek prema savjetu ljekara ili farmaceuta, ili kako je opisano u uputstvu koje prati pakovanje.  Prije uzimanja antihistaminika trebali biste znati odgovore na ovih pet pitanja:

  1. Kako ga uzimati – uključujući i treba li ga uzimati s vodom ili hranom?
  2. Kako ga dozirati ukoliko se radi o kapima za oči ili spreju za nos – to može varirati ovisno o dobi i težini?
  3. Kada ga uzimati – uključujući koliko puta dnevno je dozvoljeno i u koje doba dana (neke vrste treba uzimati prije spavanja)?
  4. Koliko ga dugo treba koristiti – neke se vrste mogu koristiti dulje vrijeme, dok se upotreba drugih preporučuje samo nekoliko dana?
  5. Šta učiniti ako propustite dozu ili uzmete previše (predoziranje)?

Nuspojave antihistaminika

Kao i svi lijekovi, antihistaminici mogu izazvati nuspojave.

Nuspojave antihistaminika, prije svega prve generacije:

  • pospanost i smanjena koordinacija, brzina reakcije i rasuđivanja – ne vozite i ne koristite strojeve nakon uzimanja ovih antihistaminika
  • suha usta
  • zamagljen vid
  • poteškoće s mokrenjem

Nuspojave antihistaminika druge generacije mogu uključivati:

  • glavobolja
  • suha usta
  • možete se osjećati bolesno
  • pospanost – iako je to rjeđe nego kod starijih vrsta antihistaminika

Sačuvajte uputstvo i provjerite popis svih mogućih nuspojava i savjete o tome kada potražiti medicinsku pomoć, prije upotrebe antihistaminika. Ako mislite da je vaš lijek izazvao neželjene nuspojave, možete ga prijaviti Agenciji za lijekove i medicinska sredstva, a obrasci se nalaze na zvaničnoj web stranici pod linkom http://www.almbih.gov.ba/vigilansa/.

 

Uzimanje antihistaminika s drugim lijekovima, hranom ili alkoholom

Prije uzimanja antihistaminika razgovarajte s ljekarom ili farmaceutom, ukoliko uzimate i neku drugu terapiju. Može postojati rizik ukoliko se lijekovi miješaju, što može spriječiti pravilno djelovanje ili povećati rizik od nuspojava.

Vrste lijekova koji mogu uzrokovati probleme ako se uzimaju s antihistaminicima:

  • antidepresivi
  • lijekovi za čir na želucu ili probavne smetnje
  • lijekovi protiv kašlja i prehlade koji sadrže i antihistamin

Pokušajte ne piti alkohol dok uzimate antihistaminik, posebno ako je to vrsta koja vas čini pospanim. Hrana i druga pića ne utiču na većinu antihistaminika, ali provjerite uputstvo koje ste dobili s lijekom da biste bili sigurni.

 

Ko može uzimati antihistaminike?

Većina ljudi može sigurno uzimati antihistaminike, ali svakako razgovarajte s ljekarom u slučaju:

  • da ste trudni – informišite se o uzimanju lijekova protiv polenske groznice u trudnoći
  • da dojite – informišite se o uzimanju lijekova protiv polenske groznice u toku dojenja
  • da tražite lijek za malo dijete
  • da uzimate druge lijekove
  • da imate hronično oboljenje poput bolesti srca, jetre, bolesti bubrega ili epilepsiju

Neki antihistaminici možda nisu prikladni u gore navedenim slučajevima. Ljekar će vam preporučiti najbolju opciju zavisno od stanja. Uvijek prije upotrebe pročitajte uputu koju ste dobili s lijekom, kako biste provjerili je li sigurna za vas ili vaše dijete.

 

Kako djeluju antihistaminici?

Antihistaminici blokiraju histamin. On se obično oslobađa kada vaše tijelo otkrije nešto štetno, poput infekcije. Međutim, kod osoba s alergijama tijelo pogriješi te nešto bezopasno – poput polena, životinjske dlake ili kućne prašine – prepozna kao prijetnju i stvara histamin. Histamin izaziva alergijsku reakciju s neugodnim simptomima, uključujući svrbež, suzne oči, začepljen nos, kihanje i osip na koži.

Ukoliko krenete na vrijeme koristiti antihistaminike, tj. barem 7 dana prije početka cvjetanja biljaka na koje ste alergični, možete smanjiti ozbiljnost simptoma.

 

 

 

February 28, 2020 by Vildana 0 Comments

Povezanost alergije na aspirin i patlidžan

Nutritivno bogatstvo paprike, patlidžana i paradajza je neizmjerno. Zbog malog broja kalorija koje sadrži ovo povrće, mnogim ljudima budu prvi izbor kod dijeta. Međutim, paprika, patlidžan i paradajz kod nekih ljudi izazivaju alergijske reakcije. Kod osoba koje imaju alergiju ili intoleranciju na ove vrste povrća, kao alergijske reakcije nakon konzumiranja javljaju se kratkoća daha, suzne oči, osipi i ekcemi. Intolerancija ovih namirnica znači da se ne probavljaju pravilno, što može izazivati i bolove u stomaku. U ovim biljkama nalaze se hemijski spojevi zvani alkaloidi. To su toksične hemikalije unutar biljke koje je štite od štetočina i plijesni. Alkaloidi koji se nalaze u ovim biljkama su: solanin, nikotin i kapsaicin. Alergija na ove alkaloide je rijetka, ali se javlja kod jednog broja ljudi. Većina ljudi može nesmetano jesti ovo povrće jer je količina alkaloida mala u odnosu na tjelesnu masu. Osoba može reagirati  usljed alergije na list biljke ili intolerancije na plod. 

Simptomi alergije 

Osobe koje su alergične na ove vrste povrća mogu osjetiti jedan ili više simptoma, nakon konzumiranja. Simptomi koji se javljaju su:

  • osip na koži
  • svrab
  • mučnina
  • povraćanje
  • prekomjerno stvaranje sluzi
  • bolovi u mišićima i zglobovima

Simptomi intolerancije

Simptomi intolerancije koji se javljaju nakon konzumiranja obično su blaži i pogađaju samo probavni trakt. Ljudi koji su intolerantni na ovo povrće nemaju potrebne enzime za pravilno probavljanje. Neki od simptoma su: nadimanje i gasovi, žgaravica, mučnina i dijareja.

Alergija na plavi patlidžan

Osobe koje su alergične na krompir, papriku i paradajz imaju veće šanse da budu alergične i na plavi patlidžan. To je zato što spadaju u istu vrstu biljaka. Patlidžan u sebi ima hemijsku supstancu koja se naziva salicilat, a koji je sastojak aspirina. To znači da će ljudi s alergijom na salicilat takođe razviti i alergiju na plavi patlidžan ili intoleranciju na previše salicilata. Tipično se alergija na patlidžane javlja u ranom djetinjstvu. Starija djeca i odrasli, također mogu dobiti ovu vrstu alergije. Kao i kod ostalih oblika alergija, preporučujemo odlazak alergologu, gdje će se testiranjem utvrditi klasa alergije. Osobe alergične na plavi patlidžan moraju voditi računa i o nekim nespecifičnim jelima u kojima se patlidžan nalazi. Npr. veganski proizvodi poput burgera su uglavnom od patlidžana jer se često koristi umjesto mesa. 

Zbog ograničene ishrane savjetujemo odlazak nutricionisti koji će sastaviti plan prehrane koji isključuje navedeno povrće, ali preporučuje zamjenske namirnice  koje zadovoljavaju količinu hranljivih sastojaka.

February 27, 2020 by Vildana 0 Comments

Sve što trebamo znati o alergijama na orašaste plodove

Kada govorimo o alergijama na orašaste plodove, mislimo na reakcije uzrokovane konzumiranjem oraha, lješnjaka, badema, makadamija, pistacija i pinjola. Važno je napomenuti da alergija na kikiriki ne spada u ovu vrstu alergija jer mnogi ljudi koji su alergični na kikiriki imaju pogrešno uvjerenje da su alergični i na sve ostale orašaste plodove, no kikiriki ne spada u orašaste plodove. Kikiriki spada u mahunarke slične crnom grahu i leći. Međutim, 25-40% ljudi je pored kikrikija alergično i na jednu vrstu orašastih plodova. Ako osoba ima ovu vrste alergije, simptomi će se javiti odmah nakon konzumiranja istih. Neki ljudi reaguju samo na jednu vrstu, npr.orahe, ali stručnjaci preporučuju ukoliko se javila alergija na jednu vrstu orašastih plodova trebalo bi izbjegavati i sve ostale. 

Simptomi alergije na orašaste plodove

Simptomi se rapidno razvijaju nakon konzumiranja ili izlaganja orašastim plodovima. Kreću se od peckanja usana, blagog curenja nosa do simptoma anafilaksije, koja uključuje oticanje grla, kratkoću daha i šok. Kod iste osobe se mogu javiti različite alergijske reakcije na istu vrstu ploda u različitim trenucima. Osoba može osjetiti: bolove u stomaku, mučninu, kihanje, kašalj, dijareju, svrab, posebno oko usta i nosa, curenje nosa, otekline usta, svrab u grlu, povraćanje, osjećaj nesvjestice. Anafilaksija može biti fatalna ukoliko se ne liječi odmah.

Osobe s jakim alergijskim reakcijama bi obavezno trebale sa sobom nositi EpiPen-auto injektor s epinefrinom. Svi simptomi alergije nastaju zbog imunološkog odgovora na protein koji se nalazi u orašastim plodovima, ali mogu postojati razlike u antitijelima koje imunološki sistem stvara kao dio te reakcije. Do opasnih alergijskih reakcija poput anafilksije dovodi aktivacija imunoglobulina E – IgE u tijelu. Različite komponente imunološkog sistema odgovorne su za većinu drugih reakcija koje imaju tendenciju da se razvijaju sporije. Također postoji vrsta alergijske reakcije gdje se kombinira IgE s drugim elementima imunološkog sistema. U većini slučajeva alergija na orašaste plodove i kikiriki uglavnom ostaje za čitav život, nažalost. 

Šta izbjegavati?

Ljudi koji su alergični na orašaste plodove trebaju izbjegavati sve ostale vrste, iako im je dijagnosticirana alergija na samo jednu. Muškatni orašči, iako podsjeća na orašaste plodove, siguran je za ove pacijente. Kokos, iako spada u voće, Uprava za Hranu i Lijekove svrstava ga u orašaste plodove, pa treba biti oprezan pri konzumaciji. Orašasti plodovi imaju široku primjenu te se nalaze u mnogim pićima, jelima i industrijskim proizvodima. Da biste izbjegli reakcije budite oprezni kada konzumirate: peciva, deserte, umake, Azijska, Afrička i Indijska jela, salate i gotove supe. Orašasti plodovi se koriste i u sredstvima za higijenu pa stoga budite oprezni kod primjene nekih sapuna, losiona, proizvoda za kosu i kožu.

Uzroci pojave alergija

Kao i kod drugih alergija, simptomi alergijskih reakcija javljaju se kao odgovor imunog sistema na protein koji se nalazi u orašastim plodovima. Naučnici ne znaju tačno zašto pojedini organizmi proteine iz orašastih plodova prepoznaju kao opasnost, iako je poznato da je genetika ključni faktor u nastajanju ovih tegoba. Pojedinci s alergijskim rinitisom imaju veće šanse da razviju alergiju na orašaste plodove. 

Liječenje

Osnovni koraci u liječenju ove vrste alergije je izbjegavanje orašastih plodova, kao i proizvoda koji ih sadrže. Ukoliko se jave blage alergijske reakcije antihistaminik će pomoći kod simptoma. Kod teških alergijskih reakcija poput anafilaksije, neizbježan je auto-injektor Epi-Pen-epinefrin. Ako dijete pati od ove vrste alergije, roditelj mora upozoriti obdanište, školu, trenere i sve ostale ljude koji dolaze u kontakt s djetetom. Obavezno je naučiti dijete da čita deklaracije proizvoda od rane dobi.