Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Category: Atopijski dermatitis

<p>Šta je alergija?</p> <p><br />Alergije su jedne od najčešćih hroničnih bolesti. Hronična bolest traje duži vremenski period ili se često ponavlja. Alergija se javlja kao odgovor imunog sistema koji određenu tvar vidi kao štetnu za organizam, te burno reaguje na istu. Tvari koje uzrokuju alergijske reakcije, jednim imenom nazivamo alergenima. Kada neko ima alergije, imuni sistem proizvodi antitijela koja se nazivaju imunoglobulini (IgE). Ova antitijela reaguju na alergene. Simptom ove reakcije je poznat kao alergijska reakcija.</p> <p><br />Alergija je uzrokovana reakcijom vlastitog imunog sistema, koji inače štiti tijelo od raznih oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija i virusa. Međutim, u slučaju kad osoba ima alergiju, imuni sistem reaguje pretjerano te pokušava zaštititi organizam od inače neštetnih tvari koje se nalaze u prirodi. Kod osoba koje nisu alergične, imuni sistem je zapamtio alergene kao bezazlene tvari i ne poduzima ništa pri susretu s njima. Kod alergičnih osoba, imuni sistem reaguje burno kao da je u pitanju neka infekcija, te tako nastaju simptomi alergije.</p>
April 20, 2020 by Vildana 0 Comments

Sve vrste ekcema

Ekcem je naziv za skupinu stanja koja uzrokuju da koža postane crvena, upaljena i da jako svrbi. Ekcemi su vrlo česti, kod nas se nažalost ne vodi statistika o oboljelim, ali podatak da samo u Americi preko 30 miliona ljudi ima neki oblik ekcema dovoljno govori koliko je ovaj zdravstveni problem čest. Ekcem nije zarazan, ne možete ga “pokupiti” od druge osobe. Iako se tačan uzrok ekcema ne zna, naučnici su složni da se ekcem pojavljuje zbog kombinacije gena i okidača iz okoline. Kada alergen (iritant) izvana ili iznutra u tijelu “uključe” imunološki sistem, on proizvodi upalu. Upravo ta upala uzrokuje simptome uobičajene za većinu vrsta ekcema. 

Postoji nekoliko vrsta ekcema, a to su:

  • Atopijski dermatitis
  • Kontaktni dermatitis
  • Dishidrotski ekcem (dishidroza)
  • Numuralni dermatitis
  • Seboroični dermatitis
  • Statični (venski) dermatitis

Atopijski dermatitis 

Atopijski dermatitis je vrsta ekcema koja je hroničnog karaktera. Atopijski dermatitis nastaje kada naš imuni sistem pretjerano burno reaguje na određene namirnice koje unosimo u organizam ili kada pretjerano reaguje na tvari koje nas okružuju. AD obično počinje u ranom djetinjstvu, obično do šestog mjeseca života. Kada vi ili vaše dijete imate atopijski dermatitis primjetit ćete da se dešavaju razdoblja u kojima AD miruje i razdoblja u kojima koža bukti. Atopijski dermatitis je dio onoga što nazivamo atopijska trijada, a uključuje i dva druga alergijska stanja: astmu i polensku groznicu (alergijski rinitis). Istraživači vjeruju da ljudi koji potiču iz porodica u kojima već ima članova koji imaju neki od oblika alergije mogu i sami razviti atopijski dermatitis, astmu i alergijski rinitis. Neki od uobičajenih simptoma koji se javljaju kod atopijskog dermatitisa su suha i ljuskava koža, crvenilo, svrbež, pukotine iza ušiju, osip na obrazima, rukama ili nogama, otvorene rane na koži uslijed sekundarne infekcije. 

Kontaktni dermatitis

Kontaktni dermatitis pojavljuje se kada kožu direktno dodiruje nadražujuća tvar ili alergen. Zbog toga se koža upali, peče, boli i svrbi. Postoji nekoliko vrsta kontaktnog dermatitisa, ali irititantni kontaktni dermatitis i alergijski kontaktni dermatitis su najčešći. Kontaktni aleregijski dermatitis se pojavljuje obično na mjestima gdje je alergen dodirivao kožu. Najčešći iritanti su: nikl, otapala, industrijske hemikalije, deterdženti, para, duhanski dim, boje, izbjeljivači, vuna, kisela hrana, proizvodi za njegu kože i kose koji u sebi sadrže alkohole (cetilni alkohol ne spada u alergene), neki sapuni i mirisi. Simptomi koji se javljaju kod kontaktnog dermatitisa su: crvenilo i osip, mjehurići koji mogu curiti i pucati stvarajući rane i bol. 

 

Dishidrotski dermatitis

Vrlo česta bolest koja se tipično javlja i pogoršava ljeti, dok zimi dolazi do poboljšanja. Radi se o osjetljivosti na metale gdje dolazi do upalne rekacije kože, obično na rukama i stopalima. Najčešće se javlja kod osoba sa suhom kožom te kod osoba koje imaju atopijski dermatitis.Do reakcije dolazi pri direktnom kontaktu s metalom, preko hrane ili vode. Obično je u pitanju nikal pa se preporučuje alergološka obrada na metale. Ako ste alergični, dobijete spisak stvari koje morate izbjegavati. Savjetuje se izbjegavati nošenje nakita s puno nikla (piercing ili naušnice) jer to najviše pospješuje razvoj alergije na metale kod žena. Simptomi dishidrotskog dermatitis uključuju: sitne prozirne mjehuriće na dlanovima te na prstima i sa strane prstiju, koji često svrbe i peku. Nakon toga mjehurići pucaju i nastaje sitno tačkasto ljuštenje kože. Kod težih oblika nastaju plikovi i dolazi do pucanja kože, a javlja se i bol te nelagoda.

 

Numuralni (brojčani) dermatitis

Numuralni dermatitis izgleda drugačije od ostalih vrsta ekcema. Okruglog je oblika, podsjeća na novčić pa je po tome i dobio naziv. Numuralni ekcem poznat kao i diskoidni ekcem, može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Izgleda potpuno drugačije od ostalih ekcema i vrlo teško se liječi.   Po tijelu oboljelih se javljaju tamne fleke u obliku novčića. Uzrok ove vrste ekcema je hladno vrijeme, tj. reakcija na hladno vrijeme. Također se javlja kao rekacija na ubode nekih insekata.  Neki simptomi numuralnog ekcema su: okrugle mrlje u obliku novčića; svrbež, suha koža i otvoreni čirevi. 

 

Seboroični dermatitis 

Seboroični dermatitis se pojavljuje na tijelu gdje ima puno lojnih žlijezda, kao što je gornji dio leđa, nos, vlasište. Seborični dermatitis na vlasištu podsjeća na perut. Tačan uzrok seboroičnog dermatitisa nije poznat, iako geni i hormoni igraju važnu ulogu u njegovom nastajanju. Mikroorganizmi poput gljivica, koji prirodno žive na koži, svojim prekomjernim razmnožavanjem, također, mogu pridonijeti seboroičnom dermatitisu. Za razliku od ostalih vrsta dermatitisa, seboroični dermatitis nije posljedica alergija. Ljudi bilo koje dobi mogu razviti ovu vrstu dermatitisa, uključujući i novorođenčad kod kojih se javlja tzv. tjemenjača – na engleskom ” cradle cap”. Nešto je češći kod muškaraca nego kod žena. Smatra se da ljudi sa hroničnim bolestima koje utiču na imunološki sistem (AIDS, Parkinsonova bolest) imaju povećan rizik od pojave seboroičnog dermatitisa. Seboreični dermatitis se može pojaviti i na drugim mjestima poput lica, oko nosa, iza obrva, u gornjem dijelu tijela, ispod pazuha itd. Uobičajeni simptomi seboroičnog dermatitisa uključuju: crvenilo, natečenu bolnu kožu, svrbež te bijele ili žute ljuskice.

 

Statični (venski dermatitis)

Statični (venski) dermatitis se još naziva i gravitacijski. Ova vrsta dermatitisa se dešava kada postoji problem s protokom krvi u venama i nastane pritisak (obično u potkoljenici). Taj pritisak može prouzrokovati istjecanje tekućine iz vena u kožu, što rezultira gravitacijskim dermatitisom. Simptomi statičnog dermatitisa uključuju: oticanje oko zglobova, crvenilo, svrbež, a u težim slučajevima nastaju otvorene rane koje cure i koje su zahvaćene infekcijama. 

 

March 29, 2020 by Vildana 0 Comments

Atopijski dermatitis u vrijeme izolacije – webinar

Pitali smo ekcem – perta

U petak, 27. marta 2020. godine smo održali prvi webinar u nizu, a unutar projekta online savjetovanja za pacijente u toku pandemije Corona virusa.  Preko 360 pacijenata je prisustvolalo webinaru na temu „Atopijski dermatitis u vrijeme izolacije“, a gost ljekar je bila dr. spec. dermatolog Samra Šoškić. 

U nastavku vam donosimo najvažnija pitanja na koje je dr. Šoškić odgovorila, a mahom se tiču prevencije simptoma atopijskog dermatitisa u posebnim uslovima – COVID 19. 

Preporuke za pranje ruku ukoliko imamo atopijski dermatitis – koji sapun koristiti?

Dr Šoškić – Ruke treba prati sindetima namijenjenim koži s ekcemima. Ova sredstva su dovoljna za borbu protiv virusa, a pri tom nisu agresivna kao neki drugi sapuni. Virus sam po sebi je izuzetno osjetljiv u spoljnoj sredini i njegov masni omotač je osjetljiv na fizičko dejstvo vode u kombinaciji sa sapunom, ili u ovom slučaju sindetom koji je preporuka dermatologa za pacijente s atopijskim dermatitisom i ekcemima.  Svakako preporučujem da se pored bočice sa sapunom (sindetom) nađe i bočica sa emolijentom, a kako bi poslije svakog pranja namazali ruke.

Preporuka je da izbjegavamo dirati lice, nos, oči – međutim osobe s ekscemima i atopijskim dermatitisom ovu preporuku teže mogu poštovati. Postoje li neki savjeti kako bi smanjili diranje područja lica?

Dr Šoškić – Ovo pitanje se treba adresirati i psihoterapeutima, koji će predložiti neki vid okupacione terapije. Međutim, većina ljudi dodiruje lice mnogo više nego što shvaća, ali to može biti posebno primjetno kod osoba koje  imaju ekcem. Ako već morate dotaknuti lica, prvo operite ruke. Možete uvijek pri ruci imati i jednokratne štapiće za uši koje ćete dezinficirati npr. okteniseptom i povremeno i ukoliko je prijeka potreba, dodirnuti štapićem područje koje vas svrbi.

Da li dijete koje ima ispucalu kožu na rukama spada u rizičnu kategoriju da se inficira corona virusom?

DrvŠoškić – Osobe s ekcemima i ispucalom kožom nemaju rizik od zaraze virusom putem kože. Corona virus je respiratorni virus koji se prenosi kapljično, isključivo putem sluznice. Međutim, neophodno je ovakvu kožu liječiti zbog drugih bakterijskih i virusnih infekcija koje je moguće razviti putem raspucale kože.

Povezuju osobe s oslabljenim  imunim sistemom kao rizicne za korona virus. Da li se trebam brinuti posto uzimam imunosupresivne kreme za ekcem?

Dr Šoškić – Generalno je mišljenje da su rizici za COVID 19 infekciju veći kod osoba s oslabljenim imunološkim statusom. Međutim, upotreba lokalnih kortikosteroida ne utiče na sistemsku imunosupresiju. Lokalni kortikosteroidi djeluju isključivo na lokaciju na koju ih aplicirate.  Svakako je neophodno uzeti u obzir površinu koja se maže, dob pacijenta te da li se radi o visoko ili nisko-potentnim kortikosteroidima. Drugi slučaj su pacijenti koji zbog teže kliničke slike uzimaju oralne imunosupresive (prednizon, ciklosporin, metotreksat, azatioprin, mikofenolat) te se njihov dodatan oprez svakako preporučuje.  

Posto je preporuka da nosimo maske, kako da preveniramo da nam se ekcemi na licu ne upale?

Dr Šoškić – Ako vam se savjetuje nošenje maske, možete poduzeti mjere opreza kako maska ne bi iritirala vaše ekceme. Preporučujem prvo čišćenje kože nježnim ispiranjem lica i potpuno sušenje kože. Zatim nanesite tanki sloj losiona za lice ili kreme na cijelo lice – krema ili losion će pružiti zaštitni sloj između maske i vaše kože kako bi se spriječio izravan dodir. Na kraju stavite masku. Moguća je pojava alergijske reakcije na material same maske. Neke maske imaju ljepljivu traku koja prijanja uz nos i područje obraza, a koje mogu izazvati reakciju. Neke maske sadrže i metalnu žicu koja vam omogućava da je oblikujete prema licu. Ova žica može biti izrađena od nikla, uobičajenog kontaktnog alergena. Čak i kroz tanku tkaninu poput pamučne obloge može izazvati alergijske reakcije. Preporučujem da pričvrstite mekani sloj tkanine između maske i kože kako biste spriječili da nikal dodiruje vašu kožu ili pronađite masku koja nema metalnu žicu (ukoliko ste alergični).

Kako njegovati kožu u doba izolacije?

Dr Šoškić – Pacijenti s atopijskim dermatitisom prije svega trebaju razviti svakodnevnu rutinu njege kože. Ovo je način održavanja stanja pod kontrolom, a u tome nam pomažu emolijenti.  Naročito je potrebno pristupiti intenzivnoj hidrataciji kože obzirom na uslove izolacije koja nam dodatno kožu isušuje.

 

Webinar u trajanju od 45 minuta, možete pogledati OVDJE

 

 

 

 

March 29, 2020 by Vildana 0 Comments

Mokre obloge – terapija za olakšanje atopijskog dermatitisa

Tokom posebno intenzivnih ekcema s jakim svrbežom ili bolom, terapija mokrim oblogama (wet wraps) može učiniti čuda kako bi rehidrirala i smirila kožu i pomogla lokalnim lijekovima da bolje djeluju. Obloge od tkanine namoče se u vodi i nanose na oboljelu kožu. Ukoliko obloge stavljate na lice, važno je koristiti sterilne gaze i rastezljivu hiruršku mrežicu te tražiti dodatne upute ljekara.

Vlažne obloge je najbolje primijeniti nakon kupanja, mazanja kože kremom koju vam je prepisao dermatolog ili pedijatar (topikalni kortikosteroidi) te nakon što ste kožu tretirali emolijentima (losionima namijenjenim atopičnoj koži). Koristite čistu, po mogućnosti bijelu, pamučnu odjeću ili gazu za mokri sloj, a za suhi iskoristite npr. pidžamu ili majicu u kojoj dijete ide na spavanje. Ako se ekcemi nalaze na nogama i / ili rukama, za vlažni sloj možete koristiti pamučne rukavice ili čarape, a za suhi sloj mogu poslužiti najlonske rukavice ili prozirnu foliju za pakovanje hrane.  

Da biste sproveli terapiju mokrim oblogama, prvo navlažite odjeću ili gazu u toploj vodi. Zatim vlažni sloj omotajte oko zahvaćenog područja. Potom lagano omotajte suhi sloj preko mokrog. I na kraju, pažljivo obucite odjeću za spavanjem vodeći računa da ne pomjerite obloge. Vlažne obloge ostavite preko noći ili nekoliko sati, ali uz konstantnu povremenu provjeru, a obzirom da se obloge ne smiju u potpunosti osušiti prije skidanja. 

Prije sprovođenja terapije mokrim oblogama, konsultujte vašeg pedijatra ili dermatologa.

 

 

TERAPIJA MOKRIM OBLOGAMA – KORAK PO KORAK

1. Natopite oblogu toplom vodom i blago iscijedite (treba biti vlažna)

2. Stavite oblogu na ekcemom zahvaćeno područje

3. Omotajte suhi sloj preko vlažnog

4. Pažljivo obucite odjeću za spavanje 

5. Ostavite obloge preko noći ili nekoliko sati

Postupak pripreme obloga možete pogledati i na videu OVDJE, a postupak pripreme kože možete pogledati OVDJE

March 9, 2020 by Vildana 0 Comments

Sindrom atopijskog dermatitisa – AEDS

Termin sindrom atopijskog dermatitisa, trebao bi se koristiti kao “kišobran” za pokrivanje različitih podvrsta atopijskog dermatitisa. Nova nomenklatura naglašava činjenicu da AD nije jedina bolest, već agregacija više bolesti, ali s određenim kliničkim karaktersitikama. Takozvani “intrinsic” AD, danas nazvan nealergijski AEDS, ispunjava najčešće korištene dijagnostičke kriterije za atopijski dermatitis. Ovi pacijenti nemaju pridružena respiratorna oboljenja, poput alergijske bronhijalne astme i alergijskog rinitisa. Testiranjem pokazuju normalan nivo IgE u serumu krvi, nemaju specifične IgE. Također, njihovi svi prick testovi su negativni.

Atopijski dermatitis koji je povezan s IgE i nealergijski atopijski dermatitis se razlikuju u uzorku ćelija i citokina u perifernoj krvi te zahvaćenim djelovima kože, a također i po fenotipizirajućoj karakterizaciji dendritičnih ćelija epidermalnog oblika. Trenutno objašnjenje ovih razlika se temelji u genetici i okolini. Razvrstavanje u alergijski i nealergijski tip atopijskog dermatitisa je jako bitno, u svakoj životnoj fazi, tj. u dojenačkoj dobi, tinejdžerskoj dobi, odrasloj dobi upravo zbog pravilnog pristupa terapiji i liječenju. Rizik od “atopijskog marša” je znatno manji kod djece s atopijskim dermatitisom koji nije povezan s IgE.

 

J Investig Allergol Clin Immunol. 2003;13(1):1-5.

 

 

 

February 17, 2020 by Vildana 0 Comments

Statični-venski dermatitis

Statični venski dermatitis naziva se još gravitacijski venski dermatitis. Dešava se kad postoji problem u cirkulaciji kod pojedinca, lociran uglavnom u potkoljenici. Ovi problemi uzrokuju stvaranje pritiska jer krv pokušava teći prema gore kroz tijelo i srce. Taj pritisak omogućava da tečnost iz vena iscuri k slojevima kože.

Simptomi venoznog dermatitisa uključuju:

1. Oticanje posebno oko gležnjeva, otok nestaje dok osoba spava, ali se vraća tokom dana.

2. Crvenilo.

3. Bezbojna koža.

4. Suhoća i svrab kože.

5. Bol u nogama.

6.  Proširene vene.

U težim slučajevima mogu se stvoriti otvorene rane na kojima se razviju jake infekcije, čirevi, celulitis te ožiljci na kojima su zarastali čirevi. Vremenom statični-venski dermatitis može rezultirati trajnim promjenama na koži, uključujujući:

 1. Lipodermatosklerozu -ožiljci, promjene na masnim i drugim mekim tkivima;

2. Atrofiju – bijeli ožiljci okruženi kapilarima;

3. Lihenifikaciju- zadebljana koža zbog hroničnog češanja i grebanja; 

4. Osobe koje pate od statičnog dermatitisa imaju više šansi da razviju kontaktni dermatitis.

Šta uzrokuje nastajanje statičnog venskog dermatitisa

Ovu vrstu dermatitisa uzrokuju dugotrajne proširene vene i upale na  koži uzrokovane ovim stanjem. Javlja se kod ljudi koji imaju lošu cirkulaciju. Obično pogađa ljude starije od 50 godina. Žene češče dobijaju ovu vrstu dermatitisa u odnosu na muškarce. Postoji niz stanja koja doprinose ovoj vrsti dermatitisa: visoki krvni pritisak, proširene vene, zatajenje srca, otkazivanje bubrega, gojaznost, mnogo trudnoća i krvni ugrušci u venama nogu.

Liječenje statičnog varikoznog dermatitisa

Budući da problem započinje s lošom cirkulacijom, vaš doktor će najvjerovatnije predložiti operativni zahvat oštećenih vena. Međutim, ponekad operacija nije moguća, ili nije moguće u potpunosti riješiti problem proširenih vena. Čarape s pritiskom mogu pomoći kod mehaničkog premeštanja tečnosti iz vena do mekih tkiva. Podizanje nogu u nivou srca može pomoći kod oticanja. Svoje noge držite u ovom položaju 15 minuta dnevno. Za otvorene rane i čireve koristit će se posebna tečnost za saniranje i sušenje rana. Kao i kod drugih oblika ekcema, topični kortikosteroid će smanjiti upalu i ukloniti svrab. Ponekad se nakon kortikosteroida koji se namaže u tankom sloju privijaju posebne komprese, koje se zovu UNNA BOOTS. UNNA BOOTS su posebne komprese u kojima se nalazi cink oksid, koje pomaže u nakupljanju tečnosti i posušivanju nastalih rana. Nekada se kortikosteroidi zamijene s Protopicom ili Elidelom. Vaš doktor može također promijeniti primarnu terapiju za koju se zna da izaziva edeme. Statični dermatitis ima tendenciju vraćanja sve dok se ne riješi osnovni uzrok nastajanja, proširene vene.

izvor: National Eczema Associtaion

February 5, 2020 by Vildana 0 Comments

Bakterijska ravnoteža i atopijski dermatitis

Uprkos svojoj maloj veličini, bakterije igraju važnu ulogu kod atopijskog dermatitisa i opšteg zdravlja. Osim čestih infekcija kože pojedinih djelova tijela, postoji još važnija teorija o koloniziranju pojedinih bektarija koje normalno žive na koži, a čiji nenormalan rast potiče pojavu upale. Nedavna istraživanja su pokazala da je kod pacijenata koji imaju atopijski dermatitis bakterijska ravnoteža narušena i da se pojedine bakterije kao što je zlatni stafilokok nalaze u velikom broju. Reagirajući na ove informacije desila se značajna revolucija u upotrebi izbjeljivača a sve u svrhu smanjenja broja loših bakterija. Otkrićem bakterija krajem 1600. godine cilj je bio eliminisati te naizgled loše mikroorganizme koji žive i borave na našoj koži. Tržište je bilo preplavljeno raznim antiseptičkim sredstvima te antibioticima. No, početkom 20. vijeka ruski znanstvenik Elie Metchinkoff došao je do zaključka da neke bakterije mogu biti korisne tijelu i da mogu djelovati kao prirodna barijera protiv bolesti. 

Moderna koncepcija ove inovacije su probiotici. Nacionalni Centar za Komplementarnu Medicinu definiše probiotike kao ” žive” mikroorganizme koji su isti ili slični mikroorganizmima koji su u našem organizmu. Mikroorganizmi koji obitavaju u našem tijelu zovu se mikrobiom. Mnoga trenutna istraživanja fokusirana su na prikupljanju podataka o tim mikrobnim zajednicama i mjestima na ljudskom tijelu na kojima se nalaze, kao i promjene mirkobioma i kako takva pojava utiče na zdravlje. Istraživanja također obećavaju da bi probiotici mogli pomoći u liječenju respiratornih infekcija, liječenje atopijskog dermatitisa i alergijskih bolesti. Američka Akademija Porodičnih ljekara(AAFP) je izdala slijedeće preporuke za upotrebu probiotika:

– Probiotici mogu smanjiti učestalost pojave dijareje nakon upotrebe antibiotika

– Probiotici mogu smanjiti ozbiljnost zarazne dijareje svih uzroka

– Probiotici mogu smanjiti nadutost i bolove kod pacijenata koji pate od sindroma iritabilnog crijeva

– Probiotici mogu smanjiti učestalost pojave atopijskog dermatitisa kod dojenčadi u riziku

Tretman i liječenje probioticima zadnjih godina je u porastu. Atopijski dermatitis je povezan s ostalim alergijskim bolestima, uključujući alergije na hranu, astmu i sezonske alergije, a neki stručnjaci zagovaraju teoriju “atopijskog marša” koja sugerira da pojava atopijskog dermatitisa može dovesti do naknadnih oblika alergija i astme. Stoga postoji značajan interes da prevencija atopijskog dermatitisa eventualno zaustavi razvoj ostalih oblika alergija.

S obzirom da se bakterijska flora kod osoba koje imaju atopijski dermatitis znatno razlikuje, neki naučnici predlažu dodavanje dobrih bakterija kao oblik liječenja. Probiotički soj Lactobacilius rhamnosus smanjio je učestalost atopijskog dermatitisa kod dojenčadi. Također postoje slučajevi gdje su probiotici koji se daju dva puta dnevno osobama s blagim do teškim oblicima dermatitisa, znatno pomogli, a u pojedinim slučajevima u potpunosti otklonili tegobe. U studijama koje su uslijedile, istraživači su eksperimentisali s različitim sojevima bakterija, doziranjem, vremenskim rasporedom i učestalošću, kako bi optimizirali efikasnost probiotika i dobili dosljedne rezultate. Zaključili su da probiotske kulture poput :Bifidobacterium longum, Lactococcus lactis, Lactobacillus rhamnosus te Lactobacillus paracasei značajno utiču na smanjenje upale, te u konačnici sprečavaju pojavu ekcema.

 

Reference:

  • American Academy of Family Physicians. Probiotics. http://www.aafp.org/ afp/2008/1101/p1073.html. Accessed on 11/5/2012
  • Astin JA. Why patients use alternative medicine: Results of a national study. JAMA. 1998 May 20; 279(19):1548-53.
  • Spergel JM. From atopic dermatitis to asthma: The atopic march. Ann Allergy Asthma Immunol. 2010 Aug; 105(2):99-106; quiz 107-9, 117. Epub 2010 Jan 22.
  • Kalliomäki M, Salminen S, Arvilommi H et al. Probiotics in primary prevention of atopic disease: A randomised placebo-controlled trial. Lancet. 2001 Apr 7; 357(9262):1076-9.
  • Kopp MV, Hennemuth I, Heinzmann A et al. Randomized, double-blind, placebo-controlled trial of probiotics for primary prevention: No clinical effects of Lactobacillus GG supplementation. Pediatrics. 2008 Apr; 121(4):e850-6. Epub 2008 Mar 
  • Pelucchi C, Chatenoud L, Turati F et al. Probiotics supplementation during pregnancy or infancy for the prevention of atopic dermatitis: A meta-analysis. Epidemiology. 2012 May; 23(3):402-14.
  • Doege K, Grajecki D, Zyriax BC et al. Impact of maternal supplementation with probiotics during pregnancy on atopic eczema in childhood—a meta-analysis. Br J Nutr. 2012 Jan; 107(1):1-6. Epub 2011 Jul 26.
  • Rautava S, Kainonen E, Salminen S et al. Maternal probiotic supplementation during pregnancy and breast-feeding reduces the risk of eczema in the infant. J Allergy Clin Immunol. 2012 Oct 16.

January 28, 2020 by Vildana 0 Comments

Uticaj kofeina na atopijski dermatitis

Istina je da samo neki ljudi mogu početi svoj dan bez šoljice kafe. Kofein, koji ponekad loše utiče na organizam ima i svojih beneficija za organizam. Može poboljšati moždane funkcije i držati nas budnim u okolnostima kad nam je to potrebno. Također je dobar izvor antioksidanata. No, kofein se ne nalazi samo u kafi, mnogo toga što jedemo i pijemo, kao npr.: čaj, čokoladice, bezalkoholna pića sadrže kofein. Ako je tako dobar zašto onda pišemo o kofeinu? Zato što kod nekih ljudi kofein je uzrok izbijanja ekcema ili može pogoršati atopijski dermatitis. 

Kao što već znamo, gotovo sve što nas okružuje može biti okidač za alergijske reakcije, tako da ni kofein nije isključen. Ako primjetite da nakon ispijanja kafe vaši ekcemi se zacrvene, tijelo počne svrbiti, jasno je da je kofein okidač. Zbog toga ga treba isključiti iz prehrane odmah. Izbacivanje bilo koje namirnice ili napitka može biti teško, ali na dugoročne staze ima pozitivan uticaj na atopijski dermatitis. Ako je ekcem vašeg djeteta pokrenula čokoladica u kojoj ima kofeina, obavezno tražite one koje nemaju u sebi kofeina. 

Ali šta ako kofein nije pokretač vaših ekcema? Može li uticati na vaš organizam negativno?

Mnogim ljudima kafa može povećati nivo anksioznosti i stresa. A znajući da stres može biti okidač za pojavu ekcema, eto razloga zašto da ga izbacite. Ako pijete više od dvije šoljice kafe dnevno možete dovesti svoj organizam do dehidratacije. To može dovesti do toga da koža ne može zadržati dovoljne količine tečnosti, i samim tim pogoršava inflamaciju. Postoje neke teorije da kafa zapravo može povećati nivo upale u crijevima, što može izazvati pojavu ekcema, ali to još uvijek nije naučno dokazano. Ako sumnjate da je možda kofein krivac za vaš atopijski dermatitis izbacite ga iz ishrane na jedan period i pratite šta se dešava s vašim tijelom. Nakon nekog vremena počnite opet piti kafu, i ukoliko se pojave ekcemi, jasno je da je kofein krivac. 

January 27, 2020 by Vildana 0 Comments

Razlika između atopijskog i kontaktnog dermatitisa

Atopijski dermatitis i kontaktni dermatitis su vrlo česti oblici ekcema, stanja kože koja uzrokuju svrab, ljuskanje kože i osip. Iako su njihovi simptomi slični imaju vrlo različite uzroke nastajanja. Atopijski dermatitis je hronično stanje za koje se vjeruje da ima autoimunu pozadinu. Kontaktni dermatitis nastaje kada koža dođe u dodir s nečim što pokreće niz reakcija. Pravilna identifikacija vrste ekcema je preduslov za pravilan tretman. U nekim slučajevima razlika između njih je očita, dok kod nekih pacijenata to nije slučaj. Pojedini pacijenti imaju i atopijski i kontaktni dermatitis, a što otežava procjenu.

Simptomi

Atopijski dermatitis i kontaktni dermatitis prolaze kroz tri različite faze. Tokom akutne faze, oba tipa dermatitisa uzrokuju crveni osip koji svrbi i iz kojeg može curiti tečnost. Kod kontaktnog dermatitisa će se razviti mali balončići ispunjeni tečnošću, dok su zadebljana uzdignuta područja kože karakteristična za atopijski dermatitis. U ovoj fazi kod oba dermatitisa prisutan je svrab, dok je bol i peckanje prisutna samo kod kontaktnog. Tokom druge (subakutne) faze, teško je razlikovati ova dva dermatitisa. U oba slučaja osip je hrapav, suh i ljuskav, često s površnim izbočinama. U oba slučaja za hronični stadij karakteristično je ljuskavo kožno zadebljanje koje nastaje kao rezultat grebanja i češanja.  S obzirom na to da faze nisu konkretne i da se mogu pojaviti odstupanja, uspostavljanje dijagnoze može biti izazov te se pristupa dodatnim pretragama. 

Simptomi kontaktnog dermatitisa 

Mjesto osipa je izuzentno bitno za razlikovanje atopijskog i kontaktnog dermatitisa. Atopijski dermatitis se obično javlja na fleksualnom području kože (laktovi, iza koljena, prednja strana vrata, nabori oko zglobova i iza ušiju). Fleksualna područja su pogođena kod starije djece i odraslih, dok se kod beba atopijski dermatitis javlja na licu, vanjskim djelovima laktova i na stopalima. S druge strane, kontaktni dermatitis nastaje izlaganjem alergenu te može biti bilo gdje na tijelu. To su obično područja gdje nije atopijski dermatitis, poput trbuha  (nikl na dugmetu od pantola), ispod ruku (dezodoransi), na rukama (nošenje rukavica koje imaju u sebi lateks).

Dob 

Dobna razlika u kojoj se javljaju ove dvije vrste dermatitisa može biti glavna razlika za uspostavljanje dijagnoze. Većina ljudi koji razviju atopijski dermatitis su mlađi od pet godina. Dok je kontaktni dermatitis rijedak kod male djece. Atopijski dermatitis se može pojaviti i kod odraslih, ali je kontaktni dermatitis češći. Dakle starost igra veliku ulogu kod uspostavljanja dijagnoze.

Mehanizmi nastajanja atopijskog dermatitisa 

Osobe s atopijskim dermatitisom imaju genetsku mutaciju proteina u svojoj koži koji se naziva filagrin. Mutacija filagrina rezultira narušavanjem prirodne – epidermalne barijere kože, što dovodi do dehidratacije kože, kao i do sposobnosti alergena poput grinja i kućne prašine da prodru u organizam. Alergeni mogu rezultirati alergijskom upalom i snažnim svrabom. Češanje kože stvara dodatne upale i oštećenja na koži. Temeljna sklonost alergiji može uzrokovati nastanak ekcema kao rezultat konzumiranja hrane na koju je osoba alergična, što uzrokuje migraciju T-limfocita na koži i rezultira alergijskom upalom. Bez ovih osnovnih sklonosti osoba vjerovatno neće razviti atopijski dermatitis.

Mehanizmi nastajanja kontaktnog dermatitisa 

Kontaktni dermatitis nastaje izlaganjem kože direktno alergenu. Kod većine se javlja u dodiru s otrovnim bršljanom i otrovnim hrastom. Također se javlja izlaganjem niklu, kozmetičkim preparatima te bojama za kosu. Kontaktni dermatitis nije uzrokovan alergijskim procesom, već se javlja kao osjetljivost odgođenog tipa, posredovano T-limfocitima.

Uspostavljanje dijagnoze 

Uprkos sličnostima osipa, atopijski dermatitis i kontaktni dermatitis dijagnosticiraju se prije svega vizuelnim pregledom te detaljnom anamnezom. Starost osobe te mjesto osipa igra značajnu ulogu u uspostavljanju dijagnoze. Kod atopijskog dermatitisa prisutan je svrab, ekcemi te alergije. Kod kontaktnog dermatitisa prisutan je svrab i pomoću patch testa mogu se otkriti okidači. Biopsijom kože se neće uočiti razlika između ova dva stanja.

Liječenje

Liječenje atopijskog i kontaktnog dermatitisa je slično, cilj je smanjiti upalu i svrab te onemogućiti buduće izbijanje ekcema. Kožu držite vlažnom, naročito kod atopijskog dermatitisa. Redovna upotreba krema, masti i ulja, onemogućuje upale i ekceme. Vlaženje kože može pomoći u akutnoj fazi kod kontaktnog dermatitisa, ali samo mazanje krema neće spriječiti njegovu pojavu. Bez obzira je li osip povezan s atopijskim ili kontaktnim dermatitisom, identifikacija i izbjegavanje uzroka je glavni način liječenja. Lijekovi koji se koriste za liječenje stanja također su slični, ali postoje razlike u tome kada i kako se koriste.

  • Kortikosteroidi – temelj liječenja i za atopijski dermatitis i za kontaktni dermatitis. Ovi lijekovi smanjuju upalu, iritaciju i svrab.
  • Hidrokortizon – koristan je za blage slučajeve, dok će za druge biti potrebni lijekovi na recept.
  • Oralni steroidi -mogu se koristiti u slučajevima kontaktnog dermatitisa gdje je osip ozbiljan ili raširen. Rijetko se koriste za atopijski dermatitis.
  • Antihistaminici – iako ne uklanjaju osip ni u jednom stanju, oralni antihistaminici mogu pomoći ublažavanju svraba kod nekih ljudi.
  • Fototerapija – ponekad se terapija svjetlom koristi za odrasle koji imaju teške oblike dermatitisa.
  • Lokalni inhibitori kalcineurina – Elidel (pimekrolimus) i Protopic (takrolimus) su nesteroidni topični lijekovi koji se često koriste za liječenje atopijskog dermatitisa u dobi od dvije i više godina. Ne koriste se često za kontaktni dermatitis, osim u teškim slučajevima ili kod onih koji nisu reagovali na drugo liječenje.
  • Kupke s razrijeđenim izbjeljivačima – preporučuju se u određenim slučajevima kako bi se smanjila bakterija Staphylococcus aureus na koži. Kupke s razrijeđenim izbjeljivačima mogu poboljšati stanje atopijskog dermatitisa, ali se uglavnom ne preporučuju za kontaktni dermatitis. Dokazi o njihovoj učinkovitosti su različiti – studija iz 2018. utvrdila je da kupke za izbjeljivanje poboljšavaju simptome atopijskog dermatitisa. Pregledom studije iz 2017. utvrđeno je da su kupke za izbjeljivanje smanjile ozbiljnost atopijskog dermatitisa, ali da su obične vodene kupke bile podjednako učinkovite.

Coconut Oil
January 22, 2020 by Vildana 0 Comments

Upotreba visokokvalitetnih ulja kod atopijskog dermatitisa

Defekti u slojevima kože igraju glavnu ulogu u razvoju atopijskog dermatitisa kod djece. Nova analiza pokazuje da kontrola suhe kože hidratantnim kremama može biti važna taktika u liječenju i prevenciji. Atopijski dermatitis uobičajen je u dječijoj dobi, pogađa između 10% i 20% djece. Među onima koji su skloni 90% njih razvije stanje prije pete godine, s tim da početne faze javljaju se između trećeg i šestog mjeseca. Simptomi koji uključuju suhu kožu, svrab, ljuskanje, otekline, grebanje, poremećaj noćnog spavanja značajno narušavaju kvalitet života. Skupina kliničara s iskustvom u upravljanju atopijskih bolesti pregledala je literaturu kako bi identificirala najučinkovitije intervencije za kontrolu atopijskog dermatitisa kod dojenčadi i male djece. Uzeli su u obzir okolinu, ishranu i okidače. Zaključili su da  je upotreba krema(ovlaživača) jednostavna taktika za kontrolisanje atopijskog dermatitisa. Rezultati su pokazali da upotreba ovlaživača bez mirisa, aditiva te senzibilirajućih sredstava dovodi do niza prednosti, produžujući vrijeme stabilnosti bez inflamacija, i smanjenje upotrebe kortikosteroidnih krema. Stoga je važno educirati roditelje o upotrebi krema za ublažavanje stanja. Prevencija i upravljanje atopijskim dermatitisom zavisi od roditeljskog znanja, preventivnim mjerama, liječenju i kontroli kako bi se poboljšao život djeteta i same porodice. Važni aspekti liječenja atopijskog dermatitisa su znanje roditelja, izbjegavanje pokretačkih faktora te svakodnevna upotreba hidratantnih sredstava.

Umjesto izbjegavanje izloženosti okidačima u potpunosti upotreba ovlaživača i kontrolisana izloženost alergenima može pomoći u toleranciji na alergene. To bi u konačnici moglo dovesti do terapijske strategije za sprečavanje alergija, usredotočene na siguran tretman kože, indukciju oralne tolerancije i kontrolu okoline. Takođe strategija bi mogla smanjiti troškove i izostanke iz škole i s radnog mjesta.  Prema analizi tima, prethodne studije otkrile su da svakodnevno korištenje hidratantnih sredstava može spriječiti razvoj atopijskog dermatitisa. Postojeća ispitivanja kontroliranog ispitivanja pokazuju da je među rizičnim novorođenčadima, dosljedna primjena hidratantnih krema spriječila ovo stanje kod 32% japanskih beba i kod 50% angloameričke novorođenčadi. Dodatna istraživanja su također pojačala ove zaključke. Postojeće studije pokazale su da dvaput dnevno upotreba hidratantnih krema koje sadrže ceramid ima značajan potencijal u kontroli osjetljivosti atopijskog dermatitisa izazvanog unošenjem alergena kroz hranu. Ovaj je učinak primijećen kod novorođenčadi visokog rizika mlađih od 1. godine. Druga su ispitivanja otkrila da su česta upotreba ulja za kupanje i hidratantnih sredstava za lice ublažila simptome suhe kože nakon šest mjeseci kod 75% djece u dobi od 6 nedelja.

Upotreba djevičanskih ulja

 

Iako su istraživanja o učinkovitosti različitih biljnih ulja kao hidratantnih sredstava ograničena, objavljena istraživanja ukazuju na djelotvornost djevičanskog kokosovog ulja i destilata suncokretovog ulja u ublažavanju simptoma i uticaja atopijskog dermatitisa kod djece. Na primjer, jedna studija pokazala je da je djevičansko kokosovo ulje lokalno primijenjeno djelotvorno u smanjenju učinka ekcema i kontroliranju količine vode koja je isparila s kože; čime se smanjuje suha koža. Na temelju tih rezultata istraživači su utvrdili da je učinkovitost ovog hidratantnog sredstva rezultat njegovog protuupalnog djelovanja. Na kraju stručnjaci zaključuju, da su  studije pokazale da pedijatrijski bolesnici s atopijskim dermatitisom postižu usporedivo poboljšanje u stanju kože i u kvaliteti života kada koriste hidratantne ovlaživače kao i oni koji se oslanjaju samo na kortikosteroide. Neispravna barijera kože kod atopijskog dermatitisa može imati koristi od svakodnevne upotrebe hidratantnih sredstava, koja bi trebala započeti nakon rođenja, posebno kod one djece koja su u riziku od atopijskog dermatitisa. Destilat suncokretovog ulja kao komponenta hidratantnog sredstva, pokazao je kliničku učinkovitost i sigurnost kada se koristi kod pedijatrijskih bolesnika s atopijskim dermatitisom.

 

 

 

January 19, 2020 by Vildana 0 Comments

Uticaj atopijskog dermatitisa na kvalitet života

Mnoge slavne ličnosti pate od atopijskog dermatitisa, među kojima je i poznata pjevačica Adele.

Osobe s atopijskim dermatitisom pozivaju na veću svijest okoline, jer se ova hronična bolest povećava zajedno s drugim alergijama. Atopijski ekcem ili atopijski dermatitis je vrsta upale kože kod koje je koža upaljena, napuknuta, zadebljana i jako svrbi. Do upale dolazi jer tijelo stvara antitijela kao odgovor na alergen. Iako uzroci nisu poznati, naučnici smatraju da do porasta dolazi zbog okolišnih uzročnika povezanih s urbanizacijom. Učestalost pojave atopijskog dermatitisa se u zadnjih 40 godina povećala za dva do tri puta. Atopijski dermatitis pogađa 20 posto djece i do tri posto odraslih u Evropi. Švedska studija čak navodi da do 50% posto djevojčica, u dobi od 13 do 15 godine ,pati od neke vrtse ekcema. Na jugu je to oko 5 posto djevojčica. Druga studija sprovedena u Holandiji je otkrila, da 5,5 posto Holandskog stanovništva pati od atopijskog dermatitisa. “Ono što se tačno ne zna je koliko Evropljana pati od atopijskog dermatitisa, jer ne postoji tačna definicija ovog stanja”, izjavila je Susanna Palkonen, direktorica Evropskog udruženja pacijenata s alergijama i bolestima disajnih puteva (EFA).

Lijeka još uvijek nema 

Što se tiče uspostvljanja dijagnoze, u Evropskim državama se uspostavlja na različite načine. Dijagnozu uspostavlja specijalist ili doktor porodične medicine. Postoje i druge vrste atopijskog dermatitisa, poput iritativnog dermatitisa koji nastaje na radnom mjestu. Takva vrsta dermatitisa pogađa oko 10 % odraslih u Evropi. Za gotovo 10% populacije stanje je jako teško. Bolest se obično pojavljuje u ranom djetinjstvu, i kod polovine će bolest ostati i u odrasloj dobi. Mnogi od tih slučajeva iz atopijskog dermatitisa razviju polensku groznicu i astmu. U Evropi oko osamdeset miliona pati od neke vrste alergije. Atopijske bolesti se mogu vrlo dobro kontrolisati ali lijeka još uvijek nema. Izvještaj Evropske komisije o zdravstvenom stanju u Evropi navodi da je dramatičan porast kumulativne incidencije atopijskog dermatitisa u ranom djetinjstvu zabrinjavajući. Ozbiljnost ekcema ponekad može ugroziti suočavanje osoba generalno s životom. Zbog podizanja svijesti kod ljudi 14. septembar se obilježava kao svjetski dan atopijskog dermatitisa.

Socio-ekonomski uticaj 

Osip može snažno uticati na kvalitet života oboljelog. Takođe, pogađa budžet porodice zbog silnog trošenja novca na kreme, posebne deterdžente, i lijekove koje oboljeli mora kupovati. Takođe, oboljeli često izostaju iz škole ili s svog radnog mjesta, te se time smanjuje produktivnost osobe. Što su simptomi jači, jači je i uticaj na život. Ono što treba naglasiti je da, lijekovi i tretmani različito djeluju na pacijente. Čak i ako izgleda isto, svrbi isto, odgovor imunološkog sistema je drugačiji. Dakle, neki tretmani kod pojedinih pacijenata čine čuda, dok kod drugih uopšte ne djeluju, ili čak izazivaju pogoršanje. 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5